Obavještavaju se kandidati koji su 30. novembra 2021. godine polagali stručni ispit za obavljanje poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju da rezultate polaganja stručnog ispita mogu pogledati OVDJE.

Informaciju o terminu održavanja stručnog ispita za obavljanje poslova posredovanja odnosno zastupanja u osiguranju i spisak kandidata koji su stekli pravo na polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju možete preuzeti OVDJE.

Obavještavaju se društva za osiguranje da je Agencija za nadzor osiguranja  dana 01. 11. 2021. godine usvojila Uputstvo o izmjenama Uputstva o načinu popunjavanja pojedinih izvještaja iz Pravilnika o sadržaju izvještaja i drugih obavještenja i podataka koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja i o načinu i rokovima njihovog dostavljanja, a prečišćen tekst istog možete preuzeti OVDJE.

Obavještenje o polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju možete preuzeti OVDJE.

Informacija o tačnom vremenu i mjestu održavanja ispita će biti naknadno objavljena na sajtu Agencije za nadzor osiguranja u rubrici „Stručni ispiti / Zastupnici i posrednici / Ispitni rokovi“.

Za sve potrebne informacije možete se obratiti sekretaru ispitne komisije Sandi Senić na broj tel: 020/513-502, 067/230-281 ili na mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Obavještavaju se društva za osiguranje da je Agencija za nadzor osiguranja  dana 29. 09. 2021. godine usvojila Uputstvo o načinu popunjavanja pojedinih izvještaja iz Pravilnika o sadržaju izvještaja i drugih obavještenja i podataka koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja i o načinu i rokovima njihovog dostavljanja, a koje možete preuzeti OVDJE.

Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na danas održanoj 340. sjednici kojojm je predsjedavao Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta, između ostalog utvrdio je Plan rada i Finansijski plan Agencije za nadzor osiguranja za 2022. godinu, koji će biti dostavljeni Skupštini Crne Gore na usvajanje.

Aktivnosti ANO u 2022. godini definisane Planom rada biće usmjerene naročito na kontinuirano sprovođenje nadzornih aktivnosti, u cilju održanja stabilnosti tržišta osiguranja i dalje zaštite interesa osiguranika i korisnika osiguranja, dalje usklađivanje regulative osiguranja sa evropskim zakonodavstvom u ovoj oblasti i najboljom međunarodnom praksom i standardima regulacije, unapređenje metodologije, procesa i postupaka koji se primjenjuju u nadzoru, sa ciljem obezbjeđenja kvalitetnijeg  i efikasnijeg nadzora, a zasnovano na mogućnostima novog informacionog sistema Agencije.

Kao polazna osnova za pojedinačno utvrđene pozicije u Finansijskom planu korišćene su projekcije prihoda za 2022. godinu i planirane obaveze i aktivnosti koje su utvrđene Planom rada Agencije za 2022. godinu, a koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta izvršavanja zakonom propisanih nadležnosti Agencije. Planiranje je izvršeno na osnovu pretpostavki efikasnog i efektivnog izvršavanja svih zahtjeva, zadataka i funkcija Agencije, zatim novih obaveza koje se postavljaju pred Agencijom u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao i dogovorenih aktivnosti u procesu bilateralne, međunarodne saradnje sa nadzornim organima, udruženjima i drugim institucijama, uvažavajući okolnosti koje postoje usljed epidemiološke situacije izazvane COVID-19.

Savjet je razmotrio pokazatelje poslovanja tržišta osiguranja za osam mjeseci 2021. godine. Društva za osiguranje su, zaključno sa avgustom tekuće godine, fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 66,7 mil. EUR, što predstavlja rast od 5,8% odnosno za 3,7 mil. EUR više u odnosu na isti period u prethodnoj  godini (u odnosu na 2019. godinu rast je 3,7%, odnosno za 2,4 mil. EUR više). Premija neživotnog osiguranja ostvarila je rast za 7%, odnosno za 3,5 mil. EUR više (u odnosu na 2019. godinu rast za 1,5% odnosno 827 hilj. EUR više).

Takođe, i premija životnog osiguranja je ostvarila rast za 1%, odnosno za 118 hilj. EUR više u odnosu na uporedni period 2020. godine (u odnosu na 2019. godinu premija je ostvarila rast od 3,7%, odnosno za 2,4 mil. EUR više). Najviši nominalni rast premije ostvaren je u vrsti 10 Osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila za 1,7 mil. EUR (7,1%), u vrsti 01 Osiguranje od posljedica nezgode za 647 hilj. EUR (9,7%), zatim u vrsti 11 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu vazduhoplova 555 hilj. EUR (438,9%) i 14 Osiguranje kredita za 357 hilj. EUR (104,9%) u odnosu na uporedni period 2020. godine. Ukupan iznos riješenih šteta ostvario je rast od 21,2% (za 4,7 mil. EUR) u odnosu na uporedni period 2020. godine. Na kraju posmatranog perioda sva društva su bila likvidna (koeficijent likvidnosti na 31.08.2021. godine je iznosio 17,2).

Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na danas održanoj 333. sjednici kojojm je predsjedavao Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta, između ostalog utvrdio je Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja za 2020. godinu.

Tržište osiguranja u Crnoj Gori je tokom 2020. godine poslovalo stabilno, uz solventno, likvidno i profitabilno poslovanje svih društava za osiguranje. U uslovima ekstremne neizvjesnosti pod uticajem pandemije COVID-19 koja je rezultirala negativnim promjenama u ekonomiji i u raspoloživom dohotku građana i privrede, crnogorsko tržište osiguranja je sačuvalo stabilnost i pokazalo otpornost na efekte pandemije. U tom smislu, preventivne mjere koje je Agencija za nadzor osiguranja preduzimala u 2020. godini, u cilju upravljanja efektima neizvjesnosti u pogledu uticaja okruženja pandemije na poslovanje, likvidnost i solventnost društava za osiguranje su dale pozitivne rezultate, pa je sektor osiguranja bez značajnijih problema nastavio da vrši svoju značajnu ulogu na crnogorskom finansijskom tržištu i izvršava svoje ugovorima preuzete obaveze. Ukupna bruto fakturisana premija u 2020. godini iznosila je 93,7 miliona eura, što predstavlja pad od samo 1,1% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ukupna penetracija je veća u odnosu na 2019. godinu i iznosila je 2,23%, dok je gustina osiguranja iznosila 150,9 EUR i zabilježila je pad od 0,9% u poređenju sa 2019. godinom.

Pokazatelj solventnosti, kao indikator sposobnosti osiguravača da raspoloživim novčanim sredstvima blagovremeno izmiruju sve obaveze, je na kraju 2020. godine na agregatnom nivou iznosio 2,2, što je poboljšanje u odnosu na kraj 2019. godine kada je ovaj pokazatelj iznosio 1,9.

Vrijednost aktive društava za osiguranje je na agregatnom nivou, na dan 31. 12. 2020. godine, iznosila 249,4 mil. EUR, što predstavlja rast od 5,7% u odnosu na agregatnu vrijednost aktive sa kraja 2019. godine.

I pored koncentracije premije na mali broj vrsta osiguranja, gdje najznačajniju zastupljenost imaju obavezna osiguranja, crnogorsko tržište osiguranja karakteriše kontinuirani razvoj, uz rast učešća dobrovoljnih osiguranja i rast penetracije osiguranja.

Crna Gora, kao buduća punopravna članica Evropske unije, obavezna je danom pristupanja Evropskoj uniji započeti sa primjenom Direktive Solventnost II u regulisanju tržišta osiguranja. Osnovni ciljevi ove Direktive su zaštita interesa osiguranika, određivanje kapitala društava za osiguranje u skladu sa njihovom ukupnom izloženošću svim rizicima, anticipiranje tržišnih promjena, utemeljenost na principima, a ne na strogim pravilima koja karakterišu postojeći regulatorni okvir, te održavanje finansijske stabilnosti tržišta osiguranja. Imajući u vidu da je riječ o veoma kompleksnom regulatornom okviru koji uvodi nove zahtjeve solventnosti, metodološki značajno različite od onih u postojećem (Solventnost I), Agencija za nadzor osiguranja je procijenila da je prije implementacije novog okvira potrebno adekvatno pripremiti crnogorsko tržište osiguranja na ovu promjenu kako bi se u periodu do pridruživanja Crne Gore EU crnogorski sektor osiguranja sveobuhvatno i u potpunosti prilagodio kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima Solventnosti II. Imajući to u vidu, Agencija se tokom 2019. godine odlučila za sprovođenje prve kvantitativne studije uticaja odredbi novog regulatornog okvira Solventnost II na poslovanje crnogorskih društava za osiguranje, a nakon toga, u 2020. godini je sprovela i prvi stres test sektora osiguranja zasnovan na principima Evropskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno penziono osiguranje (EIOPA). I jedna i druga vježba su rađene na osnovu podataka iz finansijskih izvještaja društava za osiguranje na dan 31. 12. 2018. godine. Sva crnogorska društva su učestvovala i u QIS studiji i u stres testu, što ukazuje na svijest društava o važnosti adekvatne i pravovremene pripreme za uvođenje nove regulative, kao i njihovu ozbiljnost i spremnost za obavljanje djelatnosti osiguranja u okviru EU.

Nakon izvršene validacije rezultata QIS studije i stres testa, Agencija je pristupila izradi odgovarajućih izvještaja, te je u aprilu 2021. godine usvojila:

• Izvještaj o sprovedenoj prvoj kvantitativnoj studiji uticaja (QIS studija) regulative Solventnost II na poslovanje društava za osiguranje u Crnoj Gori i

• Izvještaj o sprovedenoj prvoj vježbi testiranja otpornosti na stres (stres test) društava za osiguranje u Crnoj Gori.

Prva kvantitativna studija uticaja (QIS) Direktive Solventnost II na sektor osiguranja

Prva QIS studija, osmišljena po ugledu na slične studije koje su sprovođenje u zemljama EU, pokazala je stepen spremnosti crnogorskih osiguravača za primjenu kvantitativnih zahtjeva novog regulatornog okvira – Solventost II, te ukazala na nivo stručne osposobljenosti u društvima za implementaciju metodologija i obračuna definisanih novom regulativom, te pratećih smjernica i tehničkih informacija, koji zajedno čine novi EU regulatorni okvir u oblasti osiguranja.

Sprovedena QIS studija rađena je u dva scenarija, kada Crna Gora nije država članica Evropske unije (EU) i kada je Crna Gora država članica EU. QIS studija je u prvom scenariju, a u skladu sa očekivanjima, pokazala da ni jedno društvo za osiguranje ne bi zadovoljilo kvantitativne zahtjeve solventnosti koje postavlja novi regulatorni okvir, a koji se odnose na pokrivenost zahtijevanog solventnog kapitala (SCR) prihvatljivim sopstvenim sredstvima, prvenstveno usljed nepovoljnog tretmana rizičnosti državnih obveznica Crne Gore u koje crnogorski osiguravači ulažu značajna sredstva. Drugi scenario, koji podrazumijeva da je Crna Gora država članica EU, daje značajno bolje rezultate, opet zbog drugačijeg odnosno povoljnog tretmana rizičnosti crnogorskih državnih obveznica, pri čemu neka društva za osiguranje nisu zadovoljila minimalne regulatorne zahtjeve solventnosti koje postavlja Solventnost II.

Nadalje, QIS studija je pokazala da su se osiguravajuća društva u razumijevanju, primjeni i obračunu novih i kompleksnih kvantitativnih zahtjeva u značajnoj mjeri oslanjala na kapacitete svojih matičnih društava ili grupa. Stoga je Agencija preporučila osiguravačima da u narednom periodu dodatno jačaju svoje stručne i tehničke kapacitete, u prvom redu kroz adekvatno uspostavljanje i jačanje funkcije upravljanja rizicima i jačanje aktuarske funkcije.

Agencija planira da se sljedeća kvantitativna studija uticaja sprovede u 2022. godini na podacima osiguravajućih društava sa stanjem na dan 31. 12. 2021. godine.

Prvi stres test sektora osiguranja

Glavni cilj sprovedenog stres testa crnogorskog sektora osiguranja bio je procjena njegove ranjivosti na nepovoljni tržišni scenario koji bi direktno uticao na poslovanje društava za osiguranje. Njegov dodatni cilj je bio i u podizanju svijesti u upravama osiguravajućih društava o realnim tržišnim rizicima čiji razvoj može negativno uticati na njihovu solventnu poziciju. Dobijeni rezultati stres testa su društvima, ali i regulatornom organu, trebali da pruže odgovore na pitanja kakav je kvalitet osiguravajućih i investicionih portfelja osiguravača pojedinačno, ali i sektora osiguranja u cjelini, te da li njihove kapitalne pozicije mogu izdržati izazov predstavljen u stres testu.

Stres test je za svoj metodološko-tehnički osnov koristio EIOPA-in stres test iz 2018. godine, koji je predviđao fiksni pristup bilansu stanja odnosno šokove sa trajnim efektima na bilanse pozicije.

Parametri stres testa koje su osiguravači koristili za vršenje potrebnih obračuna su dodatno oborene bezrizične kamatne stope za euro po godinama dospijeća i blago uvećani prinos na državne obveznice Crne Gore za sva dospijeća ovih HoV. Radi pojednostavljenja sprovođenja stres testa, svi ostali faktori rizika koji su bili sastavni dio EIOPA-inog stres testa iz 2018. su bili isključeni. S obzirom na to da je stresirana bezrizična prinosna kriva za euro oborena na niže, stres test je zapravo značio da je raspon (eng. spread) crnogorskih državnih obveznica dodatno porastao kao posljedica pogoršane percepcije njihove rizičnosti, odnosno rasta njihovog prinosa.

Stres test je i osiguravačima i regulatornom organu pružio jasan odgovor na pitanje u kojoj su mjeri kapitalne pozicije osiguravajućih društava otporne na zadate tržišne šokove posmatrano iz ugla regulatornih standarda Solventnosti II. Učinak stresa je bio posebno vidljiv na kapitalne pozicije pojedinih društava za životno osiguranje, gdje su dodatno snižene bezrizične kamatne stope za euro u sadejstvu sa porastom raspona crnogorskih državnih obveznica značajno povećali tehničke rezerve životnih osiguranja, smanjili višak prihvatljivih sopstvenih sredstava za pokriće zahtijevanog solventnog kapitala (SCR) i minimalnog zahtijevanog kapitala (MCR), te oborili SCR i MCR omjere ispod regulatornih minimuma ili spustili ove omjere blizu ovih granica.

Imajući u vidu da EIOPA preporučuje supervizorima i osiguravačima sprovođenje stres testa barem jednom u tri godine, Agencija planira da sprovede drugi stres test sektora osiguranja u 2022. godini, koji će se primijeniti na podacima društava sa stanjem na dan 31. 12. 2021. godine.

Obavještavaju se kandidati koji su 31. maja 2021. godine polagali stručni ispit za obavljanje poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju da rezultate polaganja stručnog ispita mogu pogledati OVDJE.

"Uvođenje pune digitalizacije u proces izvještavanja prema Agenciji za nadzor osiguranja je značajan iskorak u pogledu kvaliteta i pouzdanosti podataka i informacija koje služe kao osnov za nadzor, a nova softverska platforma će dati kvalitetnu i tehnički sofisticiranu osnovu za prikupljanje, obradu, verifikaciju i analizu podataka od strane ANO", istakao je predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Uroš Andrijašević. 

Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na danas održanoj 331. sjednici, između ostalog donio je niz akata kojima se zaokružuje pravni okvir za uvođenje digitalizacije u proces izvještavanja subjekata nadzora prema Agenciji. 

Glavni razlog za donošenje akata su izmjene zakonske i podzakonske regulative iz oblasti osiguranja i drugih oblasti koji se odnose na pravna lica, kao i uvođenje pune digitalizacije u proces izvještavanja prema Agenciji, uz primjenu nove softverske platforme. Agencija je, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvom finansija i supervizorima iz finansijskog sektora u periodu od 2018. do 2020. godine sprovodila intenzivne aktivnosti na implementaciji projekta koji je finansiran iz paketa IPA II Assistance 2014-2020 „Podrška regulaciji finansijskih usluga” za razvoj specijalizovanog softverskog rješenja za oblast izvještavanja za potrebe nadzora. U okviru novog informacionog sistema Agencija je uspostavila portal preko kojeg će osiguravajućim društvima i drugim subjektima nadzora biti omogućeno da sve redovne izvještaje (mjesečne, kvartalne, godišnje) dostavljaju Agenciji elektronskim putem i digitalno potpisane u skladu sa najboljom praksom i tehničkim standardima izvještavanja koji su u primjeni u Evropskoj uniji. 

Po riječima predsjednika Savjeta, Uroša Andrijaševića, digitalizacija će dodatne efekte imati i na smanjenje operativnih rizika u pratećim poslovnim procesima u Agenciji i u društvima za osiguranje uz postizanje veće efikasnosti i efektivnosti u korišćenju raspoloživih resursa.